Ministrica poljoprivrede Marija Vučković posjetila je Institut za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu, pri čemu je održala sastanak sa stručnjacima te ustanove na čelu s ravnateljicom dr.sc. Katjom Žanić, s naglaskom na problematiku razvoja poljodjelstva ovoga područja te mogućnostima dodatnog uvažavanja agrookolišnih specifičnosti Hrvatske pri kreiranju i razvoju nacionalnih poljoprivrednih politika.
Institut za jadranske kulture i melioraciju krša djeluje kao javna znanstvena ustanova, a na svom razvojnom putu u raznim formama sudjeluje u obrazovanju stručnih kadrova, razvoju i testiranju tehnologija proizvodnje, provodi fizikalno-kemijske analize, a surađuje s nacionalnim i međunarodnim institucijama i razvojnim agencijama, dok kontinuirano radi već 128 godina.
Tijekom sastanka znanstvenici Instituta naglasili su potrebu regionalizacije poljoprivredne proizvodnje, odnosno formiranja nacionalnih poljoprivrednih politika u skladu sa specifičnim agrookolišnim uvjetima Dalmacije i primjenu istog na područje cijele Hrvatske, sve u cilju povećanja konkurentnosti, otpornosti i produktivnosti raznovrsne poljoprivredne proizvodnje. Tom prilikom ministrica je potvrdila dodatnu pomoć i jačanje suradnje i koordinacije Ministarstva poljoprivrede s Institutom u pogledu prijenosa znanja te provođenja inovativnih istraživačkih projekata usmjerenih na posebnosti mediteranske poljoprivrede.
Institut u Splitu aktivno sudjeluje u Radnim skupinama u okviru aktualnog Nacionalnog programa očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu, kreiranog kao zamah nacionalnom razvoju, sigurnosti prehrane, održivoj poljoprivredi i održanju bioraznolikosti, a za koji je u ovoj godini osigurano oko 12 milijuna kuna.
Poljoprivreda Splitsko-dalmatinske županije izrazito je heterogena, a najznačajnija je proizvodnja maslina (na više od 3,5 tisuće hektara), badema, višanja, bresaka, jabuka i trešanja, dok se vinogradarska proizvodnja odvija na 1,5 tisuća hektara. Poljoprivrednici ove županije prepoznali su važnost korištenja Programa ruralnog razvoja te im je odobrena potpora veća od 792 milijuna kuna, od čega je isplaćen 601 milijun kuna.