Gradski ogranak lošinjskog HSLS-a u ponedjeljak 23. svibnja održao je sjednicu Izvršnog odbora na koju su, kako smo i najavili, pozvani predstavnici medija.
Jadranskom je osiguran tonski zapis te smo naknadno od predsjednice GO, Jasmine Fuks, zatražili odgovore na izrečeno te na točke dnevnog reda. A one su, redom, problematika nedostatka smještajnih kapaciteta u Dječjem vrtiću “Cvrčak”, zahtjev Gradu za prostorije, program stanogradnje Grada Maloga Lošinja i najava Gradskog vijeća (sjednica je u međuvremenu održana).
Sjednica IO se otvorila temom demografske obnove. Kako HSLS zacrtava demografsku obnovu administrativnog područja Grada Malog Lošinja?
Obnovu otočnog stanovništva zagovaramo nizom demografskih mjera. Prva je mjera proširenje dječjeg vrtića koje se obećava godinama. Svako dijete na otoku mora imati mjesto u vrtiću.
Druga mjera je izrada liste prioriteta za najam i kupnju stanova, čime bi se mladima omogućila sigurnost. Do kraja mandata je nužno izgraditi pedesetak stanova za obitelji, ali nisam uvjerena u to. Za to nisu stvorene pretpostavke.
Treća mjera su poticaji za nova radna mjesta. Mladi s otoka odlaze upravo radi nedostatka radnih mjesta i perspektive za profesionalni napredak. Jedna od najotrcanijih tema na otoku je priča o produljenju turističke sezone, a po tom pitanju ništa ne poduzima. Mladima se mora pružiti prilika za bolje i raznovrsnije obrazovanje i pokretanje novoga posla kako bi iskoristili upravo naše domaće otočne proizvode. Mogućnosti je puno, ali trenutno se ne nudi ništa. Osim poticaja za mlade poduzetnike, važno bi bilo dodatno financirati inovativne otočne proizvode kako bi se potakla proizvodnja na otoku.
Govora je bilo i o financiranju Vatrogasnog doma. Koji model predlažete? Također, građani ne znaju da je izvan funkcije sirena za uzbunjivanje, jeste li po tom pitanju reagirali prema lokalnoj samoupravi?
Vatrogasni dom je odavno mogao biti izgrađen iz sredstava europskih fondova. Imamo projekte koji vjerojatno više nisu validni i izgubljene lokacije. Obzirom da je najavljena izgradnja vatrogasnog doma nadamo se uspješnoj realizaciji, iako se već javljaju određeni problemi u vezi lokacije. Izgradnju istog treba financirati iz europskih fondova.
Kada je riječ o sustavu za uzbunjivanje i općenito sustavu civilne zaštite, problem se rješava kada voda dođe do grla. U većini gradova pa tako i kod nas, na papiru sve savršeno dok je u naravi stvar puno ozbiljnija. Sam primjer je nedostatak zaštitne opreme za vrijeme početka epidemije COVID-19. Žalosno je sto je za takve stvari planirano godišnje jako malo sredstava. Uza sve navedeno, važno je imati kvalitetne članove postrojbe civilne zaštite. Kvaliteta se postiže brigom za iste kroz cijelu godinu, a ne samo u trenutku potrebe.
Pitanje vrtića – može li se izgraditi novi u najavljenom roku? Tvrdite da to nije moguće, zbog čega? Što predlažete kao alternativu?
Građani danas građevinske dozvole za jednostavne stambene građevine čekaju godinama. Proširenje vrtića je javni interes jer je riječ o odgojnoj ustanovi koja odgaja i obrazuje našu djecu i koja je prevažna za naše građane, administriranje bi moralo ići puno brže. Nije realno proširenje vrtića realizirati u jednoj godini jer je potrebno ozbiljno raditi na realizaciji istoga.
Koliko se “ozbiljno” razmišlja vidljivo je iz projekcije proračuna. Naime, u 2024. godini za izgradnju vrtića planirano 0.00 kn te se pretpostavlja da će isti sljedeće godine biti gotov. Potrebno je podsjetiti koliko je trebalo vremena da se u novoj osnovnoj školi počne održavati nastava.
Obzirom da je potreba za vrtićem sada, odnosno postoji potreba za otvaranjem još jedne skupine, predložili smo da se revidiraju već postojeći projekti za proširenje vrtića. Vrijednost nije velika i brzo bi se projekt mogao realizirati.
Financiranje javne rasvete kreditom ili sredstvima EU, koja je vaša opcija?
Financiranje javne rasvjete je očigledno najvažnija tema. Naime, proračunom u ovoj godini imamo planirano 20-ak milijuna kuna, što za izgradnju nove rasvjete, što za obnovu i popravke postojeće. Toliko milijuna za rasvjetu dok djeca nemaju mjesto u vrtiću, a brojne obitelji nemaju riješeno stambeno pitanje.
Smatram da imamo puno važnijih projekata od javne rasvjete. Izgleda da je javna rasvjeta najvažnije egzistencijalno pitanje na otoku. Ogromni su ugovorni iznosi s tvrtkom koja održava rasvjetu, a koja se ni ne nalazi na otoku što otežava i odugovlači popravke, a samim time su i veći troškovi. Zašto ne damo priliku lošinjskim poduzetnicima da održavaju javnu rasvjetu? Sigurno bi bili dostupniji i povoljniji.
Uostalom zašto lokalna zajednica ne ponudu stipendije za školovanje potrebnih zanimanja kako bi na otoku imali dovoljno stručnoga kadra za te obrtničke poslove?
Spominjete sustavnu prodaju gradskog zemljišta za podmirivanje plaća. Po tom pitanju ste dosta rezolutni, pogotovo na sjednicama Gradskog vijeća. Ima li HSLS bolje rješenje od rasprodaje gradske imovine?
Sustavna rasprodaja gradskog zemljišta je posljednjih godina toliko porasla da me čudi gdje je grad mapirao 30 lokacija za izgradnju stanova. Zanimljiva je činjenica da se svaki mjesec objavi barem jedan natječaj za prodaju. Hrvatska socijalno-liberalna stranka Mali Lošinj je protiv svake rasprodaje jer ako nastavimo na ovakav način prodavati doći ćemo u situaciju da ćemo biti jedini grad i RH bez imovine. Ovakvo ponašanje i promašene politike vode nas u siromaštvo jer prodajemo imovinu naših budućih generacija.
Sve stambene prostore koji su prodani smo mogli iskoristiti za najam osobama socijalnog statusa ili mladim obiteljima. Sve to se moglo uklopiti u budući program stanogradnje koji bi bio još raznolikiji za mnoštvo drugih lokacija.
Zašto ste tražili skidanje točke s dnevnog reda Gradskog vijeća prijedlog Zaključka o davanju prethodne suglasnosti na Opće uvjete usluge parkiranja na uređenim javnim površinama i u javnim garažama?
Iz razloga što bi njezino usvajanje bilo nezakonito čime bi se dovelo do protuzakonite naplate parkinga.
Točka je s dnevnog reda skinuta uz nejasno obrazloženje jer zakon je na snazi već 4 godine i bilo je sasvim dovoljno vremena za usklađivanje svih akata. Moram naglasiti da mi nisu jasni ovakvi odgovori gradske uprave, čime se direktno obmanjuje lošinjska javnost. Rečeno je da se opći uvjeti prilagođavaju novom zakonu, a zakonom je ta stavka uvedena davne 2018. godine.
Podržali ste plan stanogradnje Grada i pozivate građane da ispune aketni upitnik. Koliko je realno očekivati najavljenu izgradnju u nekom skorijem roku? S druge strane upozorili ste na nepravedno bodovanje?
HSLS će podržati stanogradnju obzirom da je našim građanima to zaista potrebno. Ako se pod najavljenom izgradnjom misli na 100 stanova u jednom mandatu isto je realno kao i izgradnja vrtića ili doma zdravlja u jednoj godini.
Podsjećam da je HDZ i u mandatu 2017. – 2021. obećao 100 stanova, a izgradio ih je 8, od onda prodao 5, dakle, skoro ništa nije realizirao od programa. S druge strane nadamo se izgradnji 15 stanova na Zagazinjinama u iduće 3 godine. Prijedlogom odluke o najmu stanova uvidjeli smo određene nelogične činjenice. Pripremit ćemo svakako primjedbe obzirom da je odluka na javnom savjetovanju.
Naglašavamo kako je posebnu brigu potrebno posvetiti upravo mladim obiteljima u rješavanju njihovih ključnih potreba. Uz mlade obitelji na prvom su mjestu samohrane majke i osobe s invaliditetom koje nemaju riješena osnovna pitanja stanovanja.
Međutim, prilikom izrade takvog akta potrebno je stvarno staviti se u kožu svake osobe i proći kroz postojeći problem. Tako npr. odlukom se 20 bodova daje VSS, dok se samohranoj majci daje 10 bodova. Mislim da je prioritet samohrana majka koja će ovom prilikom imat manje bodova od osobe sa VSS stručnom spremom koja si vjerojatno može priuštiti stan.
Bitno je navesti da mlade treba potaknuti i osigurati poticaje na kupnju stana kako bi se najam rasteretio za osobe lošijeg socijalnog stanja. Također, osim bodovanja mogu se naći i druge nelogičnosti u odluci kao npr. osoba koja bez pravnog statusa živi u prostoru grada nemože se javiti na natječaj. Zašto? Ukoliko je ilegalno u prostoru grada opet je to netko dopustio. Takvim osobama se mora omogućiti legitimacija stanovanja. Upravo radi ovakvog bodovanja bio je problem sa prošlom ukinutim listom.
Novitet na lošinjskoj političkoj sceni je poziv medijima da sudjeluju na unutarstranačkoj sjednici. Lani je, primjerice, procurila snimka online sjednice HDZ-a kada su poručili da su kod njih stvari malo drugačije. Kod vas je, dakle, drugačije u vidu transparentnijeg pristupa prema medijima, paralelno s time i prema javnosti?
Političku aktivnost stranaka na otoku je teško primijetiti, sve se odvija u uskom krugu 1-2 ljudi, nema nikakve transparentnosti, a političke stranke služe kao kulisa, tek u vrijeme predizbornih kampanja se bude iz zimskog sna.
Obzirom da sam izabrana za predsjednicu HSLS Mali Lošinj, poslije višegodišnjeg predsjednika Rudolfa Ivkovića, tek prije 3 mjeseca kada je usvojen i program stranke i postavljeni ciljevi, radimo na tome da iste ostvarimo. Javlja mi se puno mladih i poduzetnih ljudi koji žele sudjelovati i raditi na idejnim i programskim mjerama za naš otok, te političkim promjenama.
Želimo da javnost sudjeluje u našem radu i bude uključena jer nemamo što skrivati, nadamo se promjenama na bolje i ostvarenju ciljeva. Svaki komentar je dobrodošao bio on dobar ili ne. Kritika nam pomaže da budemo još bolji i uspješniji.