Hrvatski sabor je u petak usvojio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu.
Kako navode iz Ministarstva poljoprivrede, time su izvršene korekcije važećeg Zakona, koje bi trebale poboljšati primjenu istog, ubrzati raspolaganje, omogućiti dodjelu poljoprivrednog zemljišta onim korisnicima koji će se na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu države baviti poljoprivrednom proizvodnjom koja stvara dodanu vrijednost te će se uspostaviti efikasnija kontrola korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države kao dobra od interesa za Republiku Hrvatsku.
Izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu zadužuju se jedinice lokalne samouprave da u roku od 6 mjeseca od dobivanja suglasnosti na Program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države raspišu javne natječaje za zakup za slobodno poljoprivredno zemljište u vlasništvu države i ono zemljište koje se koristi bez valjane pravne osnove.
Također se propisuje da Ministarstvo poljoprivrede preuzima raspolaganje istim ukoliko to ne bude slučaj.
Maksimalnu površinu zakupa može odrediti JLS u javnom natječaju, uvodi se elektronička provedba javnog natječaja za zakup, i mijenja se rok trajanja zakupa na način da se zakup daje na 25 godina za višegodišnje nasade i 15 godina za ostale vrste poljoprivredne proizvodnje, oba roka s mogućnošću produljenja.
Važnost za ispunjavanje strateških ciljeva je propisan sustav bodovanja, namijenjen utvrđivanju najpovoljnijeg ponuditelja u javnim natječajima za zakup, pri čemu prednost ostvaruju ponuditelji koji ostvare najveći broj bodova od ukupno mogućih 100 bodova. Najveći broj bodova ostvaruju ponuditelji koji na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu države ostvaruju višu dodanu vrijednost (proizvodnja, prerada…), dosadašnji posjednici, domicilni te mladi nositelji obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.
Naime, u javnom prostoru najviše polemike izazvala je upravo odredba o bodovanju te je nakon sjednice Hrvatskog sabora održano više sastanaka i rasprava sa predstavnicima institucija i zainteresirane javnosti. Uvaženi su prijedlozi i komentari te su dodani bodovi za povrtlarstvo i proizvodnju šećerne repe, bodovi za autohtone pasmine, uređen je kriterij domicilnosti, bodovanje proizvodnog objekta u funkciji poljoprivredne proizvodnje na području jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba koja raspisuje javni natječaj te je dodan novi kriterij – Udio izravnih plaćanja u ukupnim prihodima od poljoprivrede – koji je bio sadržan u kriteriju dosadašnji posjednik.
Novim Zakonom propisuju se obveza i rok dostave odnosno izrade Gospodarskoga programa za ugovore koji imaju odredbu o Gospodarskomu programu kao sastavnom dijelu ugovora, dodatne mjere kontrole raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH kroz uključivanje Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) u kontrolu tla i kontrolu provedbe agrotehničkih mjera te prekršajne odredbe za neovlašteno korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države i za nedostavljanje godišnjeg izvješće o provedbi gospodarskih programa, a uvodi se administrativna kontrola ispunjavanja gospodarskih programa od strane Ministarstva poljoprivrede i JLS-ova.